Osnovna škola "Dobriša Cesarić" Osijek

Ostvarujući teme građanskoga odgoja u nastavi medijske kulture, istražili smo hrvatske božićne običaje.

Voditelje skupina imenovala je naša učiteljica Hrvatskoga jezika Biserka Vajlandić, a mi smo se opredjeljivali prema tome želimo li istraživati o božićnim simbolima uopće ili božićnim običajima u Istri i Hrvatskom primorju, Dalmaciji, Lici i Gorskom kotaru, Hrvatskom zagorju i Međimurju ili Slavoniji i Baranji.

 Četiri adventske svijeće – četiri tisućljeća iščekivanja

 Advent ili došašće vrijeme je četiri tjedna prije Božića, a četiri adventske nedjelje simboliziraju četiri tisućljeća iščekivanja. Prema pučkim vjerovanjima, početak adventa ili došašća  bio je blagdan svete Kate koji je označavao kraj jeseni i početak zime. Međutim, službenim početkom smatra se Dan svetog Andrije (30.studenoga).                                                                   

Panj badnjak za plodnu godinu

Badnjak je zapravo panj s kojim bi najstariji ukućanin  ušao u kuću i postavio ga na kamin te blagoslovio posvećenom vodom. Prema badnjaku se odnosilo kao prema živom biću. Kada bi ga  se zapalilo, tinjao bi do Sveta tri kralja. Pepeo badnjaka posipao bi se po vinogradima, poljima i voćnjacima, a vjerovalo se da taj čin donosi plodnu godinu.                                                                

Slama i svijeće – sjećanje na Isusovo rođenje

U kuće bi se unosila  slama na kojoj se spavalo, a iznijela bi se iz kuće poslije Božićai razasula  po poljima. Važnu ulogu imale su i svijeće kao simboli svjetlosti i nade. One bi se postavile u svijećnjak s kruhom oko njega. Palile su se na badnju večer, na Božić ujutro i navečer, na Novu godinu i na Sveta tri kralja. Gasile su se kruhom umočenim u vino.

Posna večera nakon Zdrave Marije

Prije večernjeg zvona služila se posna večera jer na Badnjak se jede samo navečer,a posebno se priređuju jela obilježena kršćanskim simbolima. Obitelj, okupljena oko stola, zajednički je molila. Kada bi se oglasilo večernje zvono, u kuću se unosila slama, a poslije toga kitio bor. Svi su poslovi trebali  biti završeni do večernje Zdrave Marije( večernjeg zvona). Prije večere domaćin unosi bor i konjsku ormu koja se stavlja pod stol kako bi se konji sačuvali od napada vukova, a u nekim dijelovima Slavonije slama se postavljala i na stol pod stolnjak. U pola noći  svi zdravi u obitelji odlazili su na ponoćku.  

Pečenka – neizostavna na blagdanskom stolu

 Božićni blagdani prizivaju poznatu tradiciju  jela. Tako se Dalmacija svake godine rado vraća pašticadi, Slavonija, Lika i Zagorje pečenom odojku, Gorski kotar sarmi i purici s mlincima, a Međimurje patki s heljdinom kašom. Pečenka je u većini krajeva neizostavan dio blagdanskog objeda. U dalmatinskom zaleđu važno je  na stolu nešto "leteće", puretina ili piletina, ali uz nju se peče i prasetina. Blagdanski kolači razlikuju se prema regijama : od kiflica, kroštula, arancina, smokvenjaka i medenjaka do dubrovačke rozate. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj to su  zlevanke i bučnice, a u Slavoniji buhtle, makovnjače, orehnjače,salenjaci, šapice …                                                         

Pšenica je simbol plodnosti, obnove i novoga života

Pšenica se sije na blagdan Svete Lucije ( ponegdje  Svete Barbare) . Ovisno o tome kako je pšenica iznikla, takva bi na poljima jematva trebala biti naredne godine. Pšenica je simbol plodnosti, obnove i novoga života.  Nažalost, malo je ovih običaja opstalo do danas, ali moramo se potruditi da barem ne iščeznu iz zaborava. Mi smo dali svoj pridonos tomu istražujući i izradivši plakate koji krase školski hodnik.

                                                                                             Nina Jagustin, 8. b