« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Savjet i podršku možete zatražiti i
putem službenog maila:
strucnasluzba.dobrisacesaric@gmail.com
KVIZ Cesarić u stihu i ilustraciji
VIRTUALNA IZLOŽBA učeničkih likovnih radova:
Cesarić i osječki cesarići
Aktivnosti wakelet
https://wke.lt/w/s/Y5KEMF
RADIONICE „Voćka poslije kiše“
„Spoznanje“ i „Slap"
Radionica s motivima ljubavi i zaljubljenosti
u Cesarićevim pjesmama
Dobriša Cesarić u produženom boravku
DANI DOBRIŠE CESARIĆA U
DODATNOJ NASTAVI GEOGRAFIJE
UPISI U SREDNJU ŠKOLU
Popis SŠ u Osijeku
Elektrotehnička i prometna škola Osijek
Strojarska tehnička škola Osijek
Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek
Graditeljsko – geodetska škola Osijek
Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija R. Boškovića Osijek
Ekonomska i upravna škola Osijek
Ugostiteljsko – turistička škola Osijek
Trgovačka i komercijalna škola Osijek
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek
Isusovačka klasična gimnazija Osijek
Prva privatna srednja škola „Gaudeamus“ Osijek
Prosvjetno – kulturni centar Mađara u RH Osijek
Prve dane ovogodišnjega proljeća sedmaši su posvetili njegovanju hrvatske kulturne baštine. Povodom obljetnice Velikoga Hrvatskoga sabora (15. travnja 1861.), dana hrvatskoga jezika (11.-17. ožujka 2015.) te 200. godišnjice Strossmayerova rođenja (Osijek, 4.veljače 1815.) i 110. godišnjice njegove smrti (Đakovo, 8. travnja 1905.) nastavu povijesti obogatili su zanimljivim prikazom Velikoga Hrvatskoga sabora iz 1861. na kojem su sudjelovale istaknute osobe hrvatskoga kulturnoga, političkoga i društvenoga života 19. stoljeća, koji su hrvatsku povijest znamenito obilježili.
Naime, sjednicu Hrvatskoga sabora iz 1861. u učionici povijesti sedmaši su otvorili zanimljivim prezentacijama. Potom su imali priliku poslušati govore biskupa Josipa Jurja Strossmayera, oca domovine Antu Starčevića, bana Josipa Šokčevića, Eugena Kvaternika, koje su utjelovili i uvježbali učenici, dok su ostali nazočni zastupnici pažljivo slušali. Kako su ovi naši preci svojim govorima i djelovanjem poticali na borbu za samostalnu hrvatsku državu u 19. stoljeću, i mi ovoj temi pridajemo veliku važnost. Dnevni red sjednice vodili su zapisničari, a sat je zabilježen u sjećanje i krasnim slikarskim radovima učenica te grafitom učenika na školskoj ploči.
Nakon završene sjednice svi su nazočni pozvani na Veliku gospodarsku izložbu u Zagreb 1864. godine, na kojoj su imali prilike vidjeti stare rukopise, knjige, školski pribor, igračke i slično.
U učionici je uređen pano kao podsjetnik na ovaj zanimljivi sat na nastavi povijesti koji ćemo rado primjenjivati u daljnjem radu.
Jelena Červenjak Kmoniček, prof. povijesti