U razdoblju od 12. do 17. siječnja 2026. godine u Ljubljani je održan Erasmus+ tečaj pod nazivom AI and the 6Cs for Future-Ready Teaching, u organizaciji Europass Teacher Academy koji je pohađala naša psihologinja Ana Bekavac Jović. Tečaj je okupio učitelje i edukatore iz različitih dijelova svijeta s ciljem osnaživanja kompetencija potrebnih za suvremeno poučavanje kroz povezivanje umjetne inteligencije i 6C modela (Creativity, Critical Thinking, Communication, Collaboration, Character, Citizenship).
Prvi dan tečaja bio je usmjeren na upoznavanje sudionika i stvaranje poticajne radne atmosfere. Nakon neformalnog druženja uslijedile su ice-breaker aktivnosti koje su, kroz pokret i humor, potaknule međusobno povezivanje sudionika. Korištenjem digitalne platforme Mentimeter polaznici su izrazili svoje osjećaje vezane uz primjenu umjetne inteligencije u učionici, pri čemu su se istaknule emocije poput uzbuđenja i znatiželje, ali i zabrinutosti. Sudionici su se predstavili kratkim prezentacijama, a raznolikost skupine bila je vidljiva kroz dolazak iz različitih dijelova svijeta: Mauricijus, Reunion Island, Španjolska, Malta, Cipar te čak tri polaznika iz Hrvatske. Uslijedio je uvod u 6C kompetencije te praktičan rad u alatu Padlet, gdje su sudionici izrađivali umne mape na temu povezanosti umjetne inteligencije i ključnih kompetencija budućnosti. Dan je završio interaktivnim aktivnostima poput speed-dating rasprava pri čemu je cilj postaviti svom sugovorniku zadano pitanje na temu 6Cs, a zatim se uloge zamijene, primjerice: „Koja je posljednja situacija u kojoj si se koristio/la kreativnošću kako bi riješio/la problem?“, kviza o Ljubljani i bingo-igre za dodatno upoznavanje.
Drugi dan bio je posvećen kreativnosti i umjetnoj inteligenciji. Kroz zajednički brainstorming edukatorica je potom upoznala polaznike s ključnim sastavnicama kreativnosti: fleksibilnošću, fluidnošću, originalnošću, znatiželjom, preuzimanjem rizika i imaginacijom. U nastavku su polaznici, podijeljeni u dvije skupine, raspravljali o navedenim komponentama kreativnosti, o percipiranoj razini kreativnosti kod učenika te o načinima na koje se kreativnost može poticati u učioničkom okruženju. Istaknuli su dojam da je kod učenika novijih generacija manje izražena kreativnost, znatiželja i spremnost na preuzimanje rizika, pri čemu smatraju da bi se na to moglo pozitivno utjecati osiguravanjem manje strukturiranih i slobodnijih okruženja za učenje. Također su naglasili važnost postojanja razdoblja dosade jer upravo iz nje mogu proizaći inspiracija te potencijal za stvaranje novih ideja i prilika. Polaznicima je zatim zadan kreativni izazov kojim su mogli testirati i vlastitu kreativnost. Izazov je glasio: „Odgovor je 12. Koje je bilo pitanje?“, a zadatak sudionika bio je u paru osmisliti što veći broj mogućih pitanja koja bi imala odgovor „12“. Nakon toga uslijedio je samostalni praktični rad tijekom kojeg su se polaznici upoznali s različitim AI-alatima: Canva, Midjourney, PhET, Adobe Firefly, Suno, Invideo, HeyGen i DeepSeek. Svaki je polaznik trebao izraditi sadržaj ili aktivnost po vlastitom izboru, povezanu sa svojim radnim mjestom – primjerice poster, ilustraciju, matematički zadatak s rješenjem, video, pjesmu, igru ili kviz. Po završetku rada uslijedila je rasprava o iskustvima korištenja navedenih AI-alata. Na kraju su polaznici radili u paru te su jedni drugima zadavali izazov ili problem rješiv uz pomoć AI-alata, s ciljem upoznavanja alata s kojima dotad nisu imali priliku raditi. Po završetku učioničkog rada polaznici su nastavili druženje uz obilazak grada
Trećeg dana Erasmus tečaja u središtu pozornosti bili su kritičko mišljenje i umjetna inteligencija. U uvodnom dijelu polaznici su, podijeljeni u dvije skupine, raspravljali o razlici između mišljenja općenito i kritičkog mišljenja, kao i o razlikama između kritičkog promišljanja i kritiziranja (eng. critical thinking i being critical). Pažnja se također posvetila pitanju zašto je kritičko mišljenje važno te koje su posljedice njegova izostanka. Polaznici su zaključili kako kritičko mišljenje, za razliku od mišljenja općenito, podrazumijeva zauzimanje metapozicije, analizu te sustavno preispitivanje informacija. Također su se složili da pojam „biti kritičan“ često nosi negativnu, osuđujuću konotaciju, dok je kritičko mišljenje konstruktivno, razvojno i poželjno. Kao ključne sastavnice kritičkog mišljenja istaknute su analiza informacija, evaluacija dokaza, preispitivanje pretpostavki, prepoznavanje pristranosti, razmatranje različitih perspektiva te sinteza informacija. Edukatorica je pritom naglasila važnost uloge učitelja kao voditelja procesa razvoja kritičkog mišljenja kod učenika, osobito u vremenu prezasićenosti informacijama, umjesto uloge „sveznajućeg“ predavača. Upravo zbog obilja sadržaja generiranih AI alatima, razvoj kritičkog mišljenja postaje nužan kako bi učenici mogli razlikovati vjerodostojne i istinite informacije od netočnih ili manipulativnih. Polaznici su naveli primjer provjere učeničkog kritičkog prosuđivanja pomoću slika generiranih AI alatima. Budući da učenici nisu prepoznali da se radi o umjetno generiranim slikama, otvorena je daljnja rasprava o načinima osvještavanja učenika o važnosti kritičkog promišljanja i provjeravanja izvora informacija. Istaknuto je kako su za razvoj kritičkog mišljenja iznimno važne samorefleksija i samoevaluacija, ali i vršnjačko vrednovanje (peer-evaluacija). U nastavku je kritičko mišljenje dodatno povezano s praktičnom primjenom umjetne inteligencije. Polaznici su dobili smjernice za izradu kvalitetnog prompta za AI alate te su upozoreni na najčešće pogreške koje se pritom javljaju. Zadatak je bio testirati kako različiti AI alati reagiraju i kakve rezultate daju na dva primjera: prvo, na pitanje „Zašto je kritičko mišljenje važno pri korištenju AI-a?“, te drugo, na namjerno nedovoljno kvalitetan prompt: „Kreiraj 10-minutni zadatak za vježbanje kritičkog mišljenja u učionici“. Nakon analize dobivenih odgovora, polaznici su sastavili poboljšani, kvalitetan prompt prema smjernicama te usporedili sličnosti i razlike između rezultata. Predavanje je zaključeno mišlju da razvoj kritičkog mišljenja treba započeti u offline svijetu. Edukatorica je pritom predstavila niz offline alata i metoda za njegovo poticanje, poput metode šest šešira, SWOT analize, fishbone dijagrama, aktivnog slušanja i drugih. U poslijepodnevnim satima polaznici su obilazili grad, s naglaskom na izlet brodom na rijeci Ljubljanici.
Tema četvrtog dana tečaja bila je komunikacija i suradnja kroz upotrebu alata UI (AI). U uvodnoj aktivnosti koja je služila kao ,,ledolomac” polaznici su se morali ,,posložiti” po visini, godinama i prosječnoj temperaturi grada u kojem žive. Zadatak je bilo potrebno odraditi bez razgovora, koristeći se samo neverbalnom komunikacijom. U sljedećoj aktivnosti uslijedio je razgovor i rasprava što je komunikacija te gledanje videozapisa o komunikaciji i vrstama komunikacije. Voditeljica tečaja objasnila je komunikacijske stilove, a polaznici su zatim u parovima uvježbavali komunikaciju kroz različite stilove (asertivno, pasivno, agresivno). Uslijedila je rasprava o stilovima komunikacije te izdvajanje najvažnijih informacija. U sljedećem segmentu izlaganja voditeljica je objasnila zašto je asertivni stil komunikacije najefikasniji, razlike između tri slična termina (suradnje, koordinacije i surađivanja) te koji su elementi uspješne suradnje. Predstavljeno je nekoliko platformi i UI alata za komunikaciju i suradnju. Također, govorilo se o kibernetičkoj sigurnosti. Na kraju predavanja polaznici su gledali videozapis koji govori o tome kako dolazi do pogrešaka u komunikaciji.
Posljednji dan tečaja bio je posvećen karakteru i građanstvu u kontekstu umjetne inteligencije. Raspravljalo se o vrijednostima, razvoju karaktera te razlikama između fiksnog i razvojnog načina razmišljanja. Potom je uslijedila rasprava o tome koje vrijednosti polaznici promiču u svojim školama i učionicama te jesu li one u skladu s vlastitim, osobnim vrijednostima. Edukatorica je istaknula važnost toga da i učitelji sami poštuju vrijednosti koje promiču (primjerice, ukoliko promiču poštovanje, i sami bi se trebali tako ophoditi prema učenicima). Nakon zajedničke rasprave, uslijedio je razgovor u paru u obliku intervjua sa zadanim pitanjima – gdje je pojedinac odrastao i išao u školu, kakvu glazbu, filmove i knjige voli, gdje je putovao, s kim se druži itd. Sugovornici su se zatim u paru trebali osvrnuti na utjecaj navedenih faktora na oblikovanje vlastitih vrijednosti i uvjerenja. Edukatorica je definirala pojam građanstva (engl. citizenship) kao aktivno sudjelovanje u zajednici i doprinos njezinu razvoju, bilo na lokalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini. Polaznici su potom, podijeljeni u dvije skupine, raspravljali o tome što znači biti dobar i odgovoran građanin. Pred sam kraj predavanja polaznici su sjeli u krug te napisali svoje ime na papir, koji su zatim proslijedili kolegi s lijeve strane. Zadatak je bio napisati kratku poruku osobi čije je ime na papiru, ističući nešto na čemu su zahvalni ili što posebno cijene kod te osobe. Tom je aktivnošću tečaj završio u toploj i prijateljskoj atmosferi. Također, polaznici su evaluirali tečaj te usmeno dali povratnu informaciju. Osim toga, pišući pismo sebi osvrnuli su se na ono što su naučili ovaj tjedan, što će novo implementirati u rad, što će odsad raditi drugačije, što bi još željeli naučiti te na što su ponosni ovaj tjedan. Na samome kraju edukatorica je podijelila certifikate, zahvalila polaznicima na sudjelovanju, nakon čega su se sudionici oprostili, ali i dogovorili zajedničko večernje druženje prije rastanka.
Sudjelovanje na ovom Erasmus+ tečaju omogućilo je polaznicima stjecanje novih znanja, praktičnih vještina i međunarodnih iskustava koja će doprinijeti kvalitetnijem, suvremenom i odgovornom poučavanju u vremenu brzih tehnoloških promjena.
